Ektomikoriza

Ektomikoriza je tip mikorize koji je prisutan gotovo 100 milijuna godina, te su gljive koje čine simbiozu značajno mlađe od onih u ednomikoriznoj zajednici. Također, za razliku od endomikorize, ektomikorizne gljive omotaju se s vanjske strane biljke domaćina. Hife ne prodiru u stanice korijena biljke, već dio hifa obavija korijenove dlačice i prekriva ih u obliku plašta, dok pojedine hife prodiru između stanica korijena tvoreći tzv. Hartigovu mrežicu, što znači da ne dolazi do intracelularnog prodiranja kao kod endomikorize, no dolazi do invaginacija u staničnim stijenkama epidermalnih stanica. Iz tog omotača, hife se šire u tlo povećavajući tako površinu za upijanje vode i minerala. Završeci korijena su glatki, a taj se sloj zove mikoklena koja formira cistide, rizomorfe i hife; bitne za determinaciju vrste. Hife potekle iz mikoklene prorastaju supstrat u kojem biljka i gljiva rastu, te čine svojevrstan produžetak samog korijena biljke s kojim su u mikorizi. Promjene na korijenu vidljive su golim okom. Korijenje je deblje, razgranjenije, kraće, gušće i drugačije obojeno te ne dolazi do razvijanja korijenovih dlačica, koje bi uz veliku površinu micelija bile suvišne.